Rendgen pluća: Pregled i značaj

Rendgen pluća

Rendgen pluća je dijagnostička metoda koja koristi X zrake za snimanje unutrašnjosti grudnog koša kako bi se uočile promene ili bolesti poput pneumonije, tumora, ili pneumotoraksa. Snimanje je brzo, bez posebnih priprema, ali zahteva uklanjanje metala sa tela. Iako uključuje izlaganje maloj količini zračenja, smatra se sigurnim za većinu ljudi, osim za trudnice i novorođenčad. Rendgen se pokazao ključnim u dijagnostici bolesti pluća, posebno tokom pandemije Covid-19.

Specijalizacija

Šta je rendgensko snimanje?

Rendgen je dijagnostička metoda koja za stvaranje slika koristi X zrake. Uz pomoć rendgena može se sagledati stanje kostiju, mišiča i unutrašnjih organa. Sama procedura snimanja je izuzetno laka, brza i efikasna i od velike je pomoći lekarima kada je potrebno detaljno sagledati šta se zapravo dešava u unutrašnjosti čovekovog tela.

Kada se rendgen upotrebljava konkretno za snimanje pluća i grudnog koša, od velikog je značaja za uočavanje promena ili zapaljenja disajnih puteva, krvnih sudova, kostiju, srca. Rendgensko snimanje pluća takođe može uočiti prisustvo tečnosti u plućima ili vazduha koji okružuje pluća.
Rendgen pluća

Zašto se vrši snimanje pluća rendgenom?

Pulmolog može zahtevati snimanje pluća iz raznih razloga i sumnji, ali neki od najčešćih su:
  • Zbog provere predela grudnog koša nakon neke izvesne nesreće
  • Zbog utvrđivanja prisustva ili praćenja neke bolesti, kao što su pneumonija (upala pluća), fibroze, tumori...

Kada je potrebno uraditi rendgensko snimanje pluća?

Neki od najčešćih poteškoća zbog koji se pacijenti obrate lekaru su pojava bola u grudima, groznica i povišena telesna temperatura, uporan i nadražajni kašalj, otežano disanje i kratak dah.

Ovo su upravo neki od razloga zbog kojih lekar može zahtevati sinmanje rendgenom nakon čega najčešće bude utvrđeno sledeće:
  • Naprslo ili polomljeno rebro
  • Emfizem (progresivno stanje pluća koje uzrokuje poteškoće u disanju)
  • Otkazivanje i poremećaj rada srca
  • Tumor na plućima
  • Upala pluća
  • Pneumotoraks (sakupljanje vazduha)

Priprema za snimanje pluća rendgenom

Rendgen pluća ne zahteva nikakve posebne pripreme od pacijenta. Svakodnevne obaveze i aktivnosti pre ili posle snimanja mogu se neometano obavljati, a isto tako može se konzumirati hrana, piće i prepisana terapija. Pre pristupanja rendgen aparatu potrebno je da se pacijent svuče od struka pa naviše i presvuče u bolničku haljinu. U prostoriji gde se nalazi i aktivira rendgen aparat nije dozvoljen nikakav metal te je iz tog razloga neophodno otkloniti kompletan nakit, naočare, pirsinge na telu ili druge vrste metale sa tela. Zato je potrebno obavestiti svog lekara i ukoliko pacijent ima neke hirurški implantirane uređaje, kao što je srčani zalistak ili pejsmejker.

Kako izgleda RTG snimanje pluća?

Rendgen pluća se vrši u posebnoj prostoriji gde se nalazi aparat najčešće u obliku tanjira na kom se zapravo nalaze senzori za snimanje.

Radiološki tehničar će vam pomoći i objasniti kako da se pravilno smestite ispred rendgena. Obzirom da su pluća organ koji je zbog disanja stalno u pokretu što može poremetiti sliku od pacijenta može biti zatraženo da zadrži dah kako bi grudi na nekoliko sekundi bile potpuno mirne. Po obavljenom snimanju- što u praksi traje do 20ak minuta - vaš deo je završen. Možete se vratiti u vašu garderobu i neometano nastaviti svoj dan.

Rizici prilikom snimanja pluća rendgenom

Jedini rizik koji može biti istaknut i povezan sa rendgenom je korišćenje male količine zračenja za snimanje. U rizičniju kategoriju kojoj je preporučuje izbegavanje ove vrste metode snimanja spadaju trudnice, dojilje i novorođenčad, dok svi ostali mogu neometano pristupiti snimanju. Količina zračenja koju rendgen ararat upotrebljava za snimanje pluća je minimalna i ne ostavlja nikakve posledice po telo pacijenta.

Prednosti snimanja pluća rendgen aparatom

Velika uloga rendgena je u tome što može prikazati šta se u momentu pregleda dešava na vašim plućima i prema tome vaš lekar može sa preciznošću odrediti adekvatnu terapiju. Uloga rendgena u medicini se dodatno istakla u poslednje dve godine odnosno od pojave virusa Covid-19 koji prevashodno napada pluća obolelog pacijenta, a bez rendgena lekar ne može sa sigurnošću znati da li uopšte imate upalu pluća i u koliko poodmakloj fazi.
Ažurirano: Jun 5, 2025 | Izdavač: MR MSCT Beograd | O nama

Često postavljana pitanja

Rendgensko snimanje je dijagnostička metoda koja koristi X zrake za stvaranje slika unutrašnjosti tela, uključujući kosti, mišiće i organe. Procedura je brza i pomaže lekarima da identifikuju promene ili zapaljenja.

Lekar može zahtevati rendgensko snimanje pluća kod simptoma kao što su bol u grudima, groznica, uporan kašalj, otežano disanje ili kratak dah, ili da bi se utvrdila prisutnost bolesti poput upale pluća, tumora ili emfizema.

Jedini rizik je izloženost maloj količini zračenja. Trudnicama, dojiljama i novorođenčadi se preporučuje da izbegavaju ovu metodu, dok je za sve ostale količina zračenja minimalna i bez posledica za telo.

Termini i Definicije

Pluća su parni organi u grudnom košu koji su ključni za respiratorni sistem. Oni omogućavaju razmenu gasova, pri čemu se kiseonik apsorbuje iz vazduha, a ugljen-dioksid izbacuje iz krvi.

Elektromagnetni talasi su talasi energije koji sadrže električne i magnetne komponente. Oni se kreću kroz prostor i materiju, a rendgenski talasi su jedan njihov deo koji se koristi u medicinskim istraživanjima.

Kostur je strukturni okvir tela sastavljen od kostiju. On pruža podršku, omogućava kretanje, štiti unutrašnje organe i čuva mineralne rezerve. Na rendgenskim snimcima se često prikazuju kosti zbog svoje gustine.

Radiologija je grana medicine koja se bavi upotrebom rendgenskih zraka i drugih metoda snimanja radi dijagnoze i lečenja bolesti. Radiolozi su specijalisti koji interpretiraju medicinske slike.