Magnetna rezonanca glave je neinvazivna i
bezbolna dijagnostička metoda koja pomoću snažnog magnetnog polja i radio talasa stvara detaljne slike mozga i drugih struktura u glavi. Za razliku od nekih drugih tehnika snimanja, magnetna rezonanca (
MRI) ne koristi štetno rendgensko zračenje, što je čini veoma bezbednom za pacijenta.
Kada se preporučuje pregled magnetnom rezonancom glave?
Magnetna rezonanca glave koristi se za dijagnostikovanje mnogih neuroloških tegoba i oboljenja. Najčešće se pacijent upućuje na ovaj pregled kada ima simptome poput učestalih jakih glavobolja, vrtoglavica, iznenadnih gubitaka svesti, problema sa vidom ili sluhom, slabosti u rukama ili nogama, kao i promena u pamćenju ili ponašanju - a uzrok tih tegoba nije moguće otkriti osnovnim pregledima. Takođe, lekar može predložiti MRI snimanje glave ako postoji sumnja na određeno oboljenje mozga koje treba potvrditi ili isključiti.
- Problemi sa krvnim sudovima u mozgu (suženja, začepljenja ili aneurizme)
- Moždani udar (šlog) i stanja nakon moždanog udara
- Krvarenje u mozgu (npr. usled povrede ili pucanja krvnog suda)
- Tumori ili ciste na mozgu (benigni ili maligni)
- Promene na hipofizi (žlezdi u mozgu koja reguliše hormone)
- Infekcije ili upale mozga i moždanih ovojnica
- Multipla skleroza (oboljenje centralnog nervnog sistema)
- Nakupljanje tečnosti u moždanim komorama (hidrocefalus)
- Hronični sinusitis (upale sinusa koje se ponavljaju)
- Teže povrede glave ili frakture (prelomi) lobanje
- Dugotrajne, učestale glavobolje (migrene) nepoznatog porekla
- Česte vrtoglavice ili epizode gubitka svesti
- Sumnja na degenerativne bolesti mozga (npr. rani znaci demencije)
Priprema za pregled
Magnetna rezonanca glave u pravilu ne zahteva posebnu pripremu u smislu promene navika, ishrane ili dnevne rutine. Ipak, postoje neke praktične smernice koje pomažu da snimanje protekne bez problema:
- Pre ulaska u prostoriju za snimanje uklanjaju se svi metalni predmeti sa tela i iz džepova (nakit, sat, telefon, metalni novac, kreditne kartice i sl.), jer metal može uticati na rad aparata i kvalitet slike.
- Neophodno je obavestiti lekara ako pacijent ima ugrađene metalne naprave u telu - poput pejsmejkera (srčanog elektrostimulatora), veštačkih srčanih zalistaka, vaskularnih (aneurizmatičnih) klipsi na krvnim sudovima, metalnih pločica ili šrafova, slušnog aparata, zubnih implantata i slično.
- Posebna dijeta ili promena svakodnevnih navika nije potrebna - pacijent može normalno da jede, pije i uzima redovnu terapiju pre i posle pregleda, osim ako lekar drugačije ne preporuči.
- Ukoliko pacijent pati od klaustrofobije (straha od zatvorenog prostora), taj problem se napominje unapred kako bi osoblje moglo da preduzme mere za veću udobnost pacijenta (npr. primena blagog sedativa - leka za smirenje, pre snimanja).
Kako izgleda pregled?
Po dolasku na odeljenje radiologije, pacijent se smešta na pokretni sto aparata za magnetnu rezonancu. Glava se pažljivo pozicionira, a oko nje se postavlja posebna plastična zavojnica koja služi kao prijemnik signala (omogućava jasniji snimak mozga). Pre početka snimanja, radiološki tehničar objašnjava ukratko tok postupka i stavlja pacijentu čepiće za uši ili slušalice radi zaštite od buke aparata. Po potrebi, zavisno od vrste pregleda, može biti postavljena mala igla u venu na ruci (kanila) kroz koju se tokom snimanja aplikuje
kontrastno sredstvo - posebna tečna "boja“ koja pomaže da se određene strukture bolje prikažu na slici.
Kada pregled otpočne, sto lagano klizi i uvlači pacijenta u unutrašnji deo aparata - u šupljinu velikog magneta koja izgleda poput tunela. Iako pacijent leži sam u tom prostoru, on nije bez nadzora: unutar mašine postoji ugrađen mikrofon, pa se tokom snimanja može čuti glas pacijenta i sa njim se može razgovarati. Tehničar prati tok snimanja iz susedne prostorije i preko interfona obaveštava pacijenta o tome šta se dešava, daje eventualna uputstva i proverava kako se pacijent oseća. Po potrebi, snimanje se može nakratko prekinuti ili pauzirati - na primer, ako pacijent oseća nelagodnost i zatraži kraći predah.
Da bi snimci bili što jasniji, od pacijenta se traži da tokom pregleda leži potpuno mirno, bez pomeranja glave i tela. Svaki nagli pokret može zamutiti sliku, pa je mirovanje ključno za uspešan pregled. Nakon što aparat završi snimanje svih potrebnih sekvenci (slojeva slike), pokretni sto se automatski izvlači iz tunela i time je pregled završen. Odmah zatim, radiolog - lekar specijalista za snimanje, pregledava dobijene slike na računaru i započinje analizu. Na osnovu snimka, radiolog će pripremiti nalaz (izveštaj) koji opisuje uočene promene, što će pomoći nadležnom lekaru da odredi dalji tok lečenja.
Trajanje i osećaj tokom pregleda
Magnetna rezonanca glave traje u proseku
od 30 do 60 minuta, tokom kojih pacijent mirno leži na leđima bez ikakvih bolnih intervencija ili zračenja. Najčešće se čuju glasni ritmični zvuci poput kucanja ili zujanja, ali se za udobnost koriste čepići za uši ili slušalice. Procedura je u potpunosti bezbolna, a osim pomenute buke može se javiti blag osećaj vibracije ili pritiska, što ne izaziva nelagodnost. Po završetku pregleda pacijent se odmah vraća svakodnevnim aktivnostima, bez posebnog oporavka, a iskustvo se obično doživljava lakše nego što se očekivalo.
Prednosti magnetne rezonance glave
Magnetna rezonanca glave omogućava izuzetno precizan prikaz unutrašnjih struktura mozga i okolnih tkiva. Zahvaljujući snimcima visoke rezolucije, lekar može da uoči i najmanje promene u mozgu i na taj način pouzdano otkrije uzrok tegoba. Ova metoda je značajan napredak u dijagnostici jer pruža detaljan uvid u unutrašnjost lobanje potpuno neinvazivno - bez ikakvih hirurških rezova, bolnih intervencija ili izlaganja zračenju. Iskustva pokazuju da je MR glave jedna od najpouzdanijih savremenih dijagnostičkih metoda, koja često otkrije promene nevidljive drugim tehnikama snimanja (neke sitne lezije ne mogu se uočiti na klasičnom rendgenskom snimku, pa čak ni na CT skeneru - kompjuterizovanoj tomografiji). Zbog ovako visoke osetljivosti i preciznosti, magnetna rezonanca pomaže da se postavi tačna dijagnoza i započne pravo lečenje na vreme, što je od ključnog značaja za dobrobit pacijenta.
Ažurirano: Aug 29, 2025
| Izdavač: MR MSCT Beograd | O nama