Kalkuloza bubrega
Šta je kalkuloza bubrega?
Kalkuloza bubrega (koja se naziva i kamen u bubregu, bubrežni kamenac, nefrolitijaza ili urolitijaza) su tvrde naslage napravljene od minerala i soli koje se formiraju u bubrezima.
Faktori poput ishrane, prekomerne telesne mase, određenih zdravstvenih problema, kao i upotrebe specifičnih suplemenata i lekova, mogu doprineti nastanku bubrežnih kamenaca. Kalkuloza bubrega može uticati na bilo koji deo urinarnog trakta - od bubrega do bešike. Često se kamenje formira kada se urin koncentriše, omogućavajući mineralima da kristalizuju i lepe se zajedno.
Prolazak kamena u bubregu može biti prilično bolan, ali kamenac obično ne uzrokuje trajno oštećenje ako se prepozna na vreme. U zavisnosti od situacije, možda vam neće trebati ništa drugo osim da uzimate lekove protiv bolova i pijete puno vode da biste izbacili kamen iz bubrega. U nekim situacijama, kao što su kada kamen zapne u mokraćnim putevima, uzrokuje urinarnu infekciju ili dovodi do drugih komplikacija, možda će biti neophodna hirurška intervencija.
Simptomi kalkuloze bubrega
Kamen u bubregu obično neće izazvati simptome dok se ne pomeri unutar bubrega ili ne prođe u jedan od uretera. Ureteri su cevi koje povezuju bubrege i bešiku.
Ako se kamen u bubregu zaglavi u mokraćovodima, on može blokirati protok urina i uzrokovati oticanje bubrega i spazam uretera, što može biti veoma bolno. U tom trenutku možete osetiti sledeće simptome:
- Jak, oštar bol u boku i leđima, ispod rebara
- Bol koji se širi u donji deo stomaka i prepone
- Bol koji dolazi u talasima i varira u intenzitetu
- Bol ili peckanje tokom mokrenja.
Drugi znaci i simptomi mogu uključivati:
- Ružičasti, crveni ili smeđi urin
- Zamućen urin ili urin koji se neprijatno oseća
- Upornu potrebu za mokrenjem, mokrenje češće nego obično ili mokrenje u malim količinama
- Mučninu i povraćanje
- Groznicu ako je prisutna infekcija.
Uzroci kalkuloza bubrega
Kalkuloza bubrega često nema definitivan, jedinstven uzrok, iako nekoliko faktora može povećati rizik.
Kalkuloza bubrega nastaje kada urin sadrži više supstanci koje formiraju kristale - kao što su kalcijum, oksalat i mokraćna kiselina - nego što tečnost u urinu može da razblaži. U isto vreme, urinu možda nedostaju supstance koje sprečavaju lepljenje kristala, stvarajući idealno okruženje za stvaranje kamena u bubregu.
Vrste kalkuloze bubrega
Poznavanje vrste kalkuloze bubrega pomaže u određivanju njegovog uzroka i može dati naznake o tome kako da smanjite rizik od dobijanja više kamena u bubregu.
Vrste kalkuloze bubrega uključuju:
- Kalcijum kamenje. Većina kamenja u bubregu je kalcijum, obično u obliku kalcijum oksalata. Oksalat je materija koju jetra redovno stvara ili koja se unosi putem hrane. Određeno voće i povrće, kao i orasi i čokolada, imaju visok sadržaj oksalata. Dijetetski faktori, visoke doze vitamina D, operacija intestinalnog bajpasa i nekoliko metaboličkih poremećaja mogu povećati koncentraciju kalcijuma ili oksalata u urinu. Kalcijumovi kamenci se takođe mogu pojaviti u obliku kalcijum fosfata. Ova vrsta kamena je češća kod metaboličkih stanja, kao što je bubrežna tubularna acidoza. Takođe može biti povezan sa određenim lekovima koji se koriste za lečenje migrene ili napadaja.
- Struvit kamenje. Struvitni kamenci nastaju usled infekcije urinarnog trakta. Ovi kamenci mogu brzo rasti i dostići značajnu veličinu, često bez očiglednih simptoma ili upozoravajućih znakova.
- Kamenje mokraćne kiseline. Kamenje mokraćne kiseline može se formirati kod ljudi koji gube previše tečnosti zbog hronične dijareje ili malapsorpcije, onih koji jedu visokoproteinsku ishranu i onih sa dijabetesom ili metaboličkim sindromom. Određeni genetski faktori takođe mogu povećati rizik od kamena mokraćne kiseline.
- Cistinski kamenci. Ovi kamenci se formiraju kod ljudi sa naslednim poremećajem zvanim cistinurija koji uzrokuje da bubrezi izlučuju previše određene aminokiseline.
Faktori rizika kalkuloze bubrega
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja kamena u bubregu uključuju:
- Porodična ili lična istorija. Ako je neko u porodici imao kamen u bubregu, veća je verovatnoća da ćete i vi razviti kamenje. Ako ste već imali jedan ili više kamena u bubregu, postoji povećan rizik od razvoja drugog.
- Dehidracija. Ako ne pijete dovoljno vode svaki dan, možete povećati rizik od kamena u bubregu. Ljudi koji žive u toploj, suvoj klimi i oni koji se mnogo znoje mogu biti izloženi većem riziku.
- Određene dijete. Ishrana sa visokim sadržajem proteina, natrijuma (soli) i šećera može povećati rizik od nekih vrsta kamena u bubregu. Ovo se posebno odnosi na ishranu sa visokim sadržajem natrijuma. Previše soli u ishrani povećava količinu kalcijuma koje bubrezi moraju filtrirati i značajno povećava rizik od kamena u bubregu.
- Gojaznost. Visok indeks telesne mase i povećanje telesne težine povezani su sa povećanim rizikom od kamena u bubregu.
- Bolesti organa za varenje i operacije. Gastrični bajpas, inflamatorna bolest creva ili hronična dijareja mogu izazvati promene u procesu varenja koje utiču na apsorpciju kalcijuma i vode, povećavajući količinu supstanci koje stvaraju kamen u urinu.
- Druga medicinska stanja kao što su bubrežna tubularna acidoza, cistinurija, hiperparatiroidizam i ponovljene infekcije urinarnog trakta takođe mogu povećati rizik od kamena u bubregu.
- Određeni suplementi i lekovi, kao što su vitamin C, dijetetski suplementi, laksativi (kada se koriste prekomerno), antacidi na bazi kalcijuma i određeni lekovi koji se koriste za lečenje migrene ili depresije, mogu povećati rizik od kamena u bubregu.
Dijagnostikovanje kalkuloze bubrega
Dijagnostikovanje bubrežnih kamenaca uključuje različite pristupe koji omogućavaju identifikaciju kamenja, njegovih karakteristika, veličine i položaja.
- Procena simptoma i anamneza. Lekar ispituje simptome pacijenta i prikuplja informacije o porodičnoj istoriji bolesti.
- Laboratorijske analize. Analiza urina može otkriti prisustvo krvi, kristala i znakove infekcije, dok analiza krvi može ukazati na povišene nivoe kalcijuma, mokraćne kiseline ili drugih supstanci koje doprinose stvaranju kamenaca.
- Ultrazvuk bubrega. Često se koristi kao prvi dijagnostički postupak jer je bezbedan, neinvazivan i omogućava uvid u prisustvo kamenčića.
- Rendgen abdomena. Može identifikovati veće kamence, ali nije uvek efikasan u prepoznavanju svih vrsta kamenja.
- Kompjuterska tomografija (CT skener). Najtačnija metoda za detekciju kamenaca, koja pruža detaljan uvid u stanje bubrega i mokraćnog sistema.
- Magnetna rezonanca (MR). Koristi se ređe u dijagnostici kamenaca, ali može biti korisna u proceni mekih tkiva ili kada pacijent ne može biti izložen zračenju.
Lečenje kalkuloze bubrega
Lečenje kalkuloze bubregazavisi od različitih faktora, uključujući vrstu, veličinu i položaj kamenca, kao i simptome koje izaziva. Moguće terapijske opcije obuhvataju:
- Povećana hidratacija. Unos velike količine tečnosti pomaže u bržem izbacivanju manjih kamenčića iz mokraćnog sistema.
- Analgetici. Lekovi poput ibuprofena ili analgetskih opijata mogu se koristiti za smanjenje bola koji nastaje usled prolaska kamenaca.
- Alfa-blokatori. Lekovi koji opuštaju mišiće u mokraćnim putevima, što olakšava prolaz kamenčića kroz ureter.
- Litotripsija. Postupak koji koristi zvučne talase za drobljenje kamenčića u male fragmente koji se lakše eliminišu iz organizma.
- Ureteroskopija. Metoda koja podrazumeva uvođenje specijalnog instrumenta (ureteroskop) kroz mokraćnu cev za uklanjanje ili uništavanje kamenaca laserom.
- Perkutana nefrolitotomija. Hirurški zahvat koji se koristi za uklanjanje većih kamenaca, gde se pravi mali rez na leđima i kroz njega se pristupa bubrežnom kamenu.
- Otvorena hirurgija. U izuzetnim slučajevima, kada su kamenci preveliki za druge metode, izvodi se klasična operacija.
Terapija se odabira na osnovu tipa kamenca, a takođe se primenjuju preventivne mere kako bi se smanjio rizik od ponovnog stvaranja kamenja.
Cenovnik naših pregleda pogledajte ovde.